Info telefon: +381 61 62 45 325 Ponedeljak - petak, 09 do 17h

Hosting faktura: kako firma knjiži hosting, domen i licence

Žena u sakou za radnim stolom pregleda fasciklu sa dokumentima, pored laptopa, kalkulatora i naslaganih registratora

Račun za hosting je mali iznos u knjigama firme, a oko njega se postavlja više pitanja nego oko mnogo većih stavki. Da li je to trošak ili ulaganje? Šta sa godišnjom uplatom koja prelazi u narednu godinu? Zašto knjigovođa traži dodatne papire kada je hoster iz inostranstva? Ovaj tekst prolazi kroz tri stavke koje plaća skoro svaka firma sa sajtom (hosting, domen i softverske licence) i kroz razliku između računa domaćeg i stranog dobavljača.

Jedna napomena pre svega: mi smo hosting kompanija, nismo knjigovodstvena agencija ni poreski savetnici. Tekst objašnjava o čemu se radi i koja pitanja da postavite svom knjigovođi. Odluku o knjiženju donosi on, prema računovodstvenoj politici Vaše firme i propisima koji važe na dan knjiženja.

Hosting, domen i licenca nisu ista stvar

Često stižu na istom računu, ali se po prirodi razlikuju.

Hosting je usluga koja se troši kako vreme prolazi. Plaćate da sajt i pošta budu dostupni određeni broj meseci, i kada taj period istekne ne ostaje ništa što biste mogli da prodate ili prenesete. Zato se hosting u knjigama vodi kao trošak usluga.

Domen je pravo korišćenja naziva na određeni rok. Nacionalni domeni se po Opštim uslovima RNIDS-a registruju na period od jedne do deset godina i obnavljaju se dok god ih plaćate. Godišnja registracija se u praksi najčešće knjiži kao trošak perioda. Kod višegodišnje registracije, ili domena otkupljenog od prethodnog vlasnika za ozbiljan iznos, odgovor više nije tako kratak i treba ga tražiti od knjigovođe.

Licenca je pravo korišćenja softvera. Mesečna ili godišnja pretplata ponaša se kao usluga. Trajna licenca, ili ona plaćena za više godina unapred, može da ispuni uslove da se vodi kao nematerijalna imovina. Kontni okvir za privredna društva za to ima poseban račun, 012, pod nazivom „Softver i ostala prava“.

Stavka Šta plaćate Kako se najčešće evidentira Pitanje za knjigovođu
Hosting, mesečno Uslugu za taj mesec Trošak perioda Nema posebnog
Hosting, godišnje unapred Uslugu za dvanaest meseci Trošak, uz razgraničenje dela koji pripada narednoj godini Da li se po našoj politici mali iznosi razgraničavaju
Domen, jedna godina Pravo na naziv godinu dana Trošak perioda, po potrebi razgraničen Isto kao kod godišnjeg hostinga
Domen, više godina ili otkup Pravo na naziv na duži rok Zavisi od iznosa i roka Trošak, razgraničenje ili nematerijalna imovina
Licenca, mesečna pretplata Pravo korišćenja za taj mesec Trošak perioda Nema posebnog
Licenca, trajna ili višegodišnja Pravo korišćenja na duži rok Može kao nematerijalna imovina (račun 012), uz amortizaciju Da li ispunjava uslove za priznavanje

Godišnja uplata koja prelazi u narednu godinu

Većina firmi hosting plaća godišnje. Ako uplata padne u septembru, usluga pokriva četiri meseca tekuće i osam meseci naredne godine. Računovodstveno pravilo kaže da trošak pripada periodu u kome je usluga korišćena, pa se deo koji se odnosi na narednu godinu razgraničava. Kontni okvir za to predviđa račun 280, „Unapred plaćeni troškovi“.

Primer sa okruglim brojevima. Račun glasi na 30.000 dinara sa PDV-om, za dvanaest meseci počev od 1. septembra. Osnovica je 25.000, a PDV 5.000 dinara. Na tekuću godinu otpadaju četiri dvanaestine osnovice, to jest 8.333 dinara, a na narednu 16.667 dinara. PDV se ne razgraničava. Njega obveznik koristi kao prethodni porez u periodu u kome je za to stekao uslove.

Da li će Vaš knjigovođa zaista razgraničiti 16.667 dinara, zavisi od politike firme. Mnoge male firme iznose te veličine knjiže odmah u trošak, jer na rezultat ne utiču. Kod zakupa servera ili ugovora o administraciji koji se plaća više stotina evra mesečno iznosi su veći i razgraničenje ima smisla. Zato na računu treba da piše period na koji se usluga odnosi. Ako ga nema, tražite da se dopiše.

Račun domaćeg hostera

Kada je dobavljač domaća firma u sistemu PDV-a, posao je kratak. Račun je u dinarima i PDV je na njemu iskazan. Ako ste i sami obveznik, odbijate ga kao prethodni porez. Zakon o porezu na dodatu vrednost u članu 28 za to traži dve stvari: da posedujete račun drugog obveznika na kome je porez iskazan i da uslugu koristite za promet koji daje pravo na odbitak. Firma koja nije u sistemu PDV-a nema od čega da odbije, pa joj je ceo iznos sa računa trošak.

Po Zakonu o elektronskom fakturisanju, obveznici PDV-a fakture međusobno razmenjuju kroz Sistem elektronskih faktura (SEF). Zakon je poslednji put menjan krajem 2025. godine (Službeni glasnik RS, broj 109/2025), a izmene se primenjuju za poreske periode posle 31. marta 2026. Pravila se, dakle, menjaju, pa knjigovođu pitajte šta važi ovog meseca, a ne šta je važilo prošle godine.

Kod nas to izgleda ovako. Račun izdaje ContraTeam DOO Bor, PIB 111333693, matični broj 21464066. Cene web hostinga, biznis hostinga i registracije domena na sajtu su u dinarima, sa uračunatim PDV-om. Izuzetak su cene administracije servera: navedene su u evrima i bez PDV-a, i to piše na samoj stranici. Server na kome je Vaš sajt može fizički da bude u data centru u inostranstvu (naši VPS serveri su u Nemačkoj), ali račun dobijate od domaće firme. O tome šta lokacija servera znači za podatke, a ne za račun, pisali smo u tekstu gde su serveri Vašeg hostinga i zašto to pita pravnik.

Račun stranog hostera: dva poreza o kojima se retko misli

Strani hoster obično izgleda jeftinije, jer cena na njegovom sajtu ne sadrži srpski PDV. To ne znači da PDV-a nema.

Prvo, PDV. Po članu 12 Zakona o porezu na dodatu vrednost, kada se usluga pruža poreskom obvezniku, mestom prometa smatra se mesto u kome primalac ima sedište. Usluga stranog hostera Vašoj firmi je, dakle, promet u Srbiji. Kada strano lice nije obveznik PDV-a u Srbiji, član 10 poreskim dužnikom čini primaoca usluge. U prevodu: PDV obračunavate sami, takozvanim internim obračunom.

Obveznik PDV-a taj iznos po pravilu može da odbije kao prethodni porez, pa mu na kraju ne ostaje trošak. Ostaje mu posao: interni račun, iskazivanje u PDV prijavi i elektronsko evidentiranje obračuna u SEF-u, u roku koji važi za podnošenje PDV prijave. Firma koja nije u sistemu PDV-a po pravilu prolazi lošije, jer obračunati porez plaća, a nema od čega da ga odbije. Cena sa sajta stranog hostera joj je tada praktično veća za 20 odsto. Drugačije je kod stranih dobavljača koji su se sami registrovali za PDV u Srbiji, jer oni porez iskazuju na svom računu.

Drugo, porez po odbitku. Zakon o porezu na dobit pravnih lica u članu 40 propisuje porez od 20 odsto na određene prihode koje nerezident ostvari od domaće firme. Među njima su autorske naknade i zakup pokretnih stvari na teritoriji Srbije. Da li u to spada i hosting, nije jednoznačno. Ministarstvo finansija je u mišljenju broj 430-00-64/2019-04 od 24. maja 2019. godine naknadu za smeštanje podataka na serverima nerezidenta u inostranstvu ocenilo kao autorsku naknadu koja se oporezuje po odbitku. U tom slučaju se, zbog ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa Irskom, primenjivala stopa od 10 odsto, pod uslovom da firma ima potvrdu o rezidentnosti dobavljača. Sa druge strane, ima poreskih savetnika koji u tekstovima iz iste godine običan zakup servera u inostranstvu svrstavaju među usluge na koje se ovaj porez ne plaća. Za softverske licence kupljene direktno od stranog proizvođača stav je ujednačeniji: tretiraju se kao autorska naknada.

Iz ovoga ne sledi da svaka firma koja plaća strani hosting duguje porez po odbitku. Pitanje ipak postoji, odgovor zavisi od ugovora, države dobavljača i onoga što se tačno plaća, i bolje ga je postaviti pre prve uplate nego kada stigne kontrola.

Treća stvar je valuta. Račun u evrima ili dolarima knjiži se u dinarima po jednom kursu, banka karticu tereti po drugom, pa se razlika knjiži posebno. Nije skupo, ali je to još jedna stavka po svakom računu, dvanaest puta godišnje ako plaćate mesečno.

Licence za server: gde ih kupite, tako ih i knjižite

Ko drži sopstveni VPS ili dedicated server, obično plaća i licence za kontrolni panel, za operativni sistem sa izolacijom naloga i za instalater aplikacija. Kupljene direktno od stranih proizvođača, to su odvojeni računi u stranoj valuti, sa svim pitanjima iz prethodnog odeljka. Kupljene preko domaćeg dobavljača, stižu na dinarskom računu.

Na našoj stranici licence za servere licence se naplaćuju mesečno, pa se i knjiže kao trošak meseca. Uz to ide napomena koja stoji i na toj stranici: licence dolaze bez tehničke podrške sa naše strane. Ako Vam treba neko ko će panel i server da održava, to je posebna usluga i poseban ugovor.

Čiji je domen i zašto to zanima knjigovođu

Kod domena je pitanje vlasništva važnije od pitanja konta. Firma godinama plaća obnovu, a domen je registrovan na bivšeg zaposlenog, na agenciju koja je pravila sajt ili na direktora kao fizičko lice. U knjigama je to trošak firme za nešto čime firma pravno ne raspolaže. Problem se vidi tek kada ta osoba ode ili kada se firma prodaje.

Provera traje dva minuta. U javnom WHOIS-u RNIDS-a pogledajte ko je upisan kao registrant Vašeg .rs domena. Kod nas se domeni registruju na ime naručioca, pa pri poručivanju unesite podatke firme, a ne privatne. Širi spisak stvari koje vredi proveriti kod hostera je u tekstu devet provera pre nego što promenite hostera.

Šta da uradite pri poručivanju da račun bude upotrebljiv

  • Nalog otvorite na firmu: pun naziv kao u APR-u, PIB i adresa sedišta. Račun koji glasi na fizičko lice knjigovođa će teško priznati kao trošak firme.
  • Proverite da na računu piše period usluge, od kog do kog datuma.
  • Plaćajte sa računa firme ili poslovnom karticom, da uplata i račun mogu da se povežu.
  • Po predračunu se plaća, a knjiži se po računu. Knjigovođi šaljite račun.
  • Račune čuvajte. Zakon o računovodstvu u članu 28 propisuje da se isprave na osnovu kojih se knjiži čuvaju pet godina, računajući od poslednjeg dana poslovne godine na koju se odnose. Mogu da se čuvaju i u elektronskom obliku.
  • Ako Vam je faktura potrebna u određenom obliku ili pre uplate, javite se podršci tiketom ili mejlom pre nego što poručite.

Kada se isplati da sve bude na jednom domaćem računu

Kod sajta firme razlika u ceni između domaćeg i stranog hostinga retko je velika stavka u budžetu. Uporedite je sa cenom sata Vašeg knjigovođe i sa jednim pitanjem poreskom savetniku, pa ćete videti da li uštede zaista ima. To nije argument protiv stranih dobavljača uopšte. Kod velike infrastrukture iznosi su ozbiljni, administracija je mali deo računice i firma je obično već ima uhodanu. Firmi sa jednim sajtom i desetak mejl naloga najmanje posla pravi račun u dinarima sa iskazanim PDV-om.

Ako ste u toj drugoj grupi, pogledajte hosting za firme, gde su paketi, cene sa PDV-om i podaci o izdavaocu računa na jednom mestu. Ako hosting već imate u inostranstvu i razmišljate o prelasku, selidbu sajta, baze i mejlova radimo besplatno uz svaki paket.

Pročitajte i ovo

Prelazite kod nas? Migracija je besplatna.

Prebacujemo fajlove, baze podataka i mejl naloge umesto vas, a sajt ni u jednom trenutku nije nedostupan.

Contra Asistent